S. Šimunović: Bajka o Baki Mokoš

Srđana Šimunović

BAJKA O BAKI MOKOŠ

Redateljica: Srđana Šimunović

Premijera: 22.11.2019.

Ovo nije priča o dobru i zlu, ovo je priča o naravi/karakteru, gdje se spajaju mitologija i ekologija. Ovo je ansambl predstava; uzbudljiva mjuzikl-bajka za djecu i one koji se tako osjećaju .Bajka o Baki Mokoš uči djecu o zaboravljenoj  legendi koja je vezana za značajni krajobraz rijeke Omble.  Glazbeni brojevi edukativni su momenat i pokretači radnje, gdje djeca upoznaju razne stilove glazbe koje danas poznajemo. Mokošica je dobila ime po Gazdarici Nebeskog Dvora, baki Mokoš. Njen pandan kod Grka bila bi Demetra, kod Rimljana Cerera, u Egiptu Izida. Stari svijet od davnina divio se i štovao Majku/Baku Prirodu.

Etimologija riječi Mokoš, dolazi od ma-koš, što bi značilo: košnica, pčelinjak a u nekad i svemir. U ovoj bajci, stvaramo novi mikrokozmos uz 3D maping koji je personifikacija civilizacije. Postoje istraživanja koje tvrde da se drugo najvažnije božanstvo Slavenskog Panteona; Perun, rodio između Žrnovnice i Omiša. Upravo u činjenici da su dva velika božanstva Slavenskog Panteona ,,rođena“ u području dvaju starih uređenih Republika, Poljičke i Dubrovačke;  našla sam tkivo koje me zaintrigiralo i pomoglo da krenem maštati ovu bajku za djecu. Edukacija kazališne publike je važan segment ovog projekta koji se provlači koji se  kroz leksičku strukturu same bajke, korištenje  zaboravljenih dubrovačkih izraza i riječi.

Strme, sure padine na kojima se rodila Mokoš,  u svojoj utrobi kriju kraške špilje koje su dom šišmišima, demoniziranim životinjama, a tako bitnima za naš ekosustav (sl.kao pčele). Pitanje čiste i bistre vode koja znači život…Nijesu za ludu, Dubrovčani izgradili svoje ladanjske kuće baš, u krilu Rijeke Dubrovačke, najmanje rijeke na svijetu. 

Vremenski okvir bajke je vrijeme puno prije pokrštavanja Hrvata. U vrijeme plemena, kada su Bogovi hodali Zemljom.  Zima je, ptičji svijet kojim vlada Baka Mokoš skriven je u svojim gnjezdima i dupljama,  čekajući dolazak Proljeća. Povrh Hrastove-Dubove šume, Svetoga gaja-Dubrave, nalazi se Golubov kamen gdje je baka Mokoš svila svoje gnjezdo-prijestolje. Baka Mokoš oličenje je dobre i brižne majke Prirode. Ona je mudra vladarica Ptičjeg svijeta, a isto tako  i čuvarica Zlatnog ključa koji otvara Zlatno Vrelo (Legenda o devet kladenaca) tj.  Vrata Proljeća. Zaštitnica vezenja i predenja, te reda u Prirodi.  Udajom za gromovnika Peruna postaje ludo zaljubljena ali i zaboravna. Baka gubi Zlatni ključ…

 Dramski problem uzrokovan je Božanskim sukobom  između Veleza i Peruna. Veleza  svlada invidija ( zavist); jer je Mokoš izabrala Peruna za muža, a ne njega. Velez, zmijoliko božanstvo koje živi u rijeci Ombli, odluči čarolijom napakostiti Baki Mokoš, želeći ukinuti Proljeće koje ona toliko ljubi, isto kao i svog muža. Ukrade joj tako bitan malahni ključ. Nesklad nastade u Prirodi. Baka Mokoš i cijeli Ptičji rod sa Pčelicama sveznalicama; savjetnicama  kreću u riješavanje ozbiljnog problema.. gdje je nestao Zlatni ključ. Ako ključa ne nađu, Zima će sa svojim ledom, biti  vječna .Upomoć priskače Mjesec, vladar voda, koji zna sve Velezove smisalice. Povratkom Tajnog ključa u Bakine ruke, vraća se red/sklad u Dubravu Mokošku. (S. Šimunović)

< natrag