Alkestida

L. Kaštelan prema Euripidu

Euripidova Alkestida, prikazana u Ateni 438. pr.Kr., najstarije je sačuvano djelo tog antičkog tragičara  koji svojim dramama izravno korespondira s našim vremenom i ne silazi sa svjetskih pozornica. Alkestida je možda njegova najzagonetnija drama, uvijek iznova otvorena različitim interpretacijama, pa tako i ovoj verziji Lade Kaštelan. 

Verziji koja njezinu tajnu osluškuje i prosljeđuje, ne pokušavajući je riješiti. Susret s vlastitom smrtnošću i s gubitkom u korijenu je ljudskog postojanja, granična situacija u kojoj se preispituje sve što jesmo ili nismo, testiraju se granice ljubavi.

Priča koju je Euripid preuzeo iz postojeće tradicije kaže da je Admet, tesalski kralj, od boga Apolona dobio za nagradu mogućnost odgode svoje smrti, kad za to dođe vrijeme. Pod jednim uvjetom. Može ostati na životu ukoliko netko drugi siđe u Podzemlje umjesto njega. Jedina osoba koja to želi njegova je žena i majka njegove djece, Alkestida, strankinja u zemlji u koju je došla zbog braka s Admetom. Nitko drugi. A onda je Heraklo, nepozvani gost u kući žalosti, vrati natrag iz Podzemlja. Što bi bilo da se može dati svoj život u zamjenu za tuđi? Što bi bilo da se može primiti tuđi život u zamjenu za svoj? Što bi bilo da se može vratiti iz mrtvih? Koje su posljedice, koja je cijena?

Nemilosrdna pitanja, na koja je jedini odgovor šutnja.

Skip to content